Tolerancijom protiv mržnje
Dijalozi, najnovije

Tolerancijom protiv mržnje

Na okruglom stolu PREDRASUDE I MRŽNJA – IZAZOVI DRUŠTVU I VJERSKIM ZAJEDNICAMA, predstavnici različitih religijskih zajednica propitivali su koliko vjera može pridonijeti uklanjanju mržnje i jačanju tolerancije, i naglasili da nesigurnost i strah potiču predrasude i mržnju.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i Vijeće za elektornske medije RH organizirali su 22. listpada  2019. Hrvatskom glazbenom zavodu okrugli stol o temi PREDRASUDE I MRŽNJA – IZAZOVI DRUŠTVU I VJERSKIM ZAJEDNICAMA. Sudjelovali su istaknuti intelektualci, analitičari, filozofi, teolozi, predstavnici vjerskih zajednica kao i medijski djelatnici. Predočeni su rezultati sociološkog istraživanja čiji je bio cilj analizirati stupanj tolerancije prema drugačijem s posebnim naglaskom na stupanj religioznosti studenata društveno – humanističkih smjerova Zagrebačkog sveučilišta.

Studenti pokazuju veliki stupanj tolerancije prema drugačijima (i manjinama) čime „možemo biti zadovoljni“ a to je „lijepa nada za hrvatsko društvo“ istaknuo je autor projekta istraživanja sociolog religije prof. Ivan Markešić. Operativno je proveo istraživanje mr. Erik Brezovec, asistent na odjelu sociologije Hrvatskih studija.  Precizirao je da su studenti nakon analize 14 istraživačkih varijabli dobili prosječnu visoku ocjenu tolerancije 4,07. Anketa je provedena metodom facebooka  i to na uzorku od 324 studenta. Studentice su veće vjernice ali i tolerantnije prema pripadnicima drugih religija – njih 71% ne vidi problem braka s pripadnicima druge vjere. A čak 77% studenata ne vidi ništa loše u izvanbračnim zajednicama; njih 78% ima crkvene sakramente. Dvije trećine studenata smatra da Crkva ne bi trebala imati važnu ulogu u društvu .

Za predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička ovo istraživanje je razbilo neke stereotipe da su naši studenti isključivi, netolerantni, ultra desni ili ultra lijevi.  Fenomen govora mržnje je u fokusu i u svijetu pa će se u ožujku održati u Dohi međunarodni skup o ovoj temi. Pratit ćemo slične teme u budućim susretima – o odnosu prema Islamu, bilo autohtonim muslimanima u RH kao i onim muslimanima migrantima koji dolaze i prolaze prema Europskoj uniji, te o pravoslavlju općenito, a posebno prema srpskom pravoslavlju na ovim prostorima. Hrvatska se treba pripremati za suživot i susret s drugim i drugačijima i razvijati duh tolerancije i dijaloga poručio je čelnik HHO-a.

Predsjednik Vijeća za elektronske medije Josip Popovac smatra da je nužno educirati javnost i prevencijom razbijati predrasude i mržnju u čemu i elektronički mediji imaju značajnu ulogu. Posebno treba podučavati mlade novinare i one studente koji se žele profesionalno baviti medijima, jer oni stvaraju ozračje snošljivosti i pluralnosti na javnoj sceni. Poručio je da će Vijeće  ovakvim i sličnim projektima pružati podršku i ubuduće.

Predstavnici vjerskih zajednica u seriji kraćih predavanja govorili su o svojim iskustvima fenomena tolerancije, ali i pojavama mržnje u našoj javnosti. Za najstarijeg sljedbenika Abrahamske baštine, rabina Luciana Prelevića (gl. rabina ŽOZ-a), sveta knjiga  Tora o tome upozorava: “ne mrziti i ne klevetati drugoga, a to su dvije najgore stvari u životu čovjeka”. Nasuprot je „voli bližnjega kao samoga sebe ili čini drugome ono što želiš da drugi čini tebi“. Rabin kaže da ljubav i davanje jačaju međusobne odnose. Poziva se na Knjigu postanka u kojoj se tumači da čitavo čovječanstvo potječe od JEDNOG OCA – kao zajedničkog Stvoritelja svih ljudi. Sve ovo obrazložio je obilježenim blagdanima proteklih tjedana: Roš hašana, Jom kipur i Sukot.

Mitropolit zagrebačko ljubljanski Porfirije izrazio je radost što na skupu prisustvuju različiti a o zajedničkoj temi. Za mržnju kaže da je oruđe čovjekovog samoubojstva,  jer čovjek je biće komunikacije i relacije a ne izolacije. Ključno je pitanje – koliko vjera bilo koje religije može pridonijeti prevladavanju predrasuda i stvaranju tolerancije? Mi koji živimo tu vjeru, je li ona prava ili ideološka, a pogubna je politička devijacija vjere koja nije Kristovo evanđelje – istaknuo je prvi čovjek SPC-a u Hrvatskoj, dodavši da nesigurnost i strah proizvode predrasude i mržnju, a sloboda i znanje preduvjet su otvaranja čovjeku kao dinamičnom biću.

Ovim skupom možemo poručiti „eppur si muove“ – ipak se kreće – istaknuo je poznati profesor i promotor ekumenskog i međureligijskog dijaloga Juraj Kolarić. Prvi zaokret prema toleranciji i  drugim vjerskim zajednicama učinio je Drugi vatikanski koncil objavivši deklaraciju „Nostra aetate“ ( odnos prema nekršćanskim religijama), kao novu “magna cartu” katoličke tolerancije, pojasnio je prof. Kolarić. Posjetio je na važnost judaizma, islama i protestantskih kršćana na ovim prostorima, a ovi potonji upravo se pripremaju za Dan reformacije čiji je utemeljitelj reformator Martin Luther.

Religije mogu prosvjetljivati, ali i mogu zatupljivati te pridonositi polarizaciji i podjelama u društvu – upozorio je kršćanski teolog i etičar iz Osijeka, prof. Peter Kuzmič. Ukazao je na posvemašnju korupciju, pučku religioznost, a posebno ga zabrinjava simbioza nacionalnog i religijskog, što ide na štetu i vjere i demokracije.  Moramo probuditi odgovornost u javnosti, jer je ovo pitanje naše ljudskosti i kršćanske svijesti, i dosta nam je društvenog licemjerja, naglasio je Kuzmič.

Dok se u Europi stvara antiislamska retorika i islamofobija u Hrvatskoj toga nema, a Islamska zajednica jest faktor suradnje i promotor međureligijskog dijaloga, istaknuo je zagrebački imam Mirza Mešić dodavši da su prisutni stereotipi, predrasude, pa i mržnja prema islamu kao „opasnoj religiji“. A to se tolerira u nekim medijima, kako je rekao, iz razloga tzv. slobode govora. Smatra da susreti i razmjena mišljenja poput ovoga za ovim okruglim stolom HHO-a i Vijeća za elektonske medije, mogu pridonijeti razumijevanju i suzbijanju predrasuda i mržnje.

U panel raspravi govorili su dr. Dragutin Matak, glavni tajnik Udruge za vjersku slobodu RH, i dr. Danko Plevnik, medijski analitičar, koji je upozorio da našoj  javnoj  sceni prečesto svjedočimo pojavama  huškanje na mržnju.

Za filozofa i bioetičara, prof. Hrvoja Jurića, koji ne pripada ni jednoj konfesiji, filozofija i etika nude upute protiv predrasuda i diskriminacije, a oslonac za takav stav nalazi u čuvenom Kantovu kategoričnom imperativu.

Kako u novinarstvo vratiti medijsku etiku? Kako razvijati dijalog? A mediji bitno utječu i oblikuju javnost, odnosno javno mnijenje, pita se i upozorava Antonija Hrvatin Roth, aktualna urednica religijskog programa na HTV-u. Poslužila se odgovorom poznatoga sljedbenika Drugog vatikanskog koncila, filozofa  Vjekoslava Bajsića, koji je rekao da dijalog predstavlja susret čovjeka s čovjekom, a razgovor ne kao napad ili negiranje drugoga, već prihvaćanje drugoga u duhu istine i poštovanja.

Marko Bonifačić, pravnik i suradnik HHO-a, imao je vrlo izazovno izlaganje  posvećeno nadolazećoj budućnosti, i posebno novim izazovima za ljudska prava, koja će imati sve prisutnija i raširenija primjena umjetne inteligencije.

A.B.

27. listopada 2019.

About Author

Urednistvo


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *